Dramatični efekti globalnog zagrijavanja na vinovu lozu: neizvjesna budućnost tradicionalnog vina
2025. godine globalno vinogradarstvo se nalazi na opasnoj raskrsnici, obilježeno neviđenim ubrzanjem globalnog zagrijavanja. Regije koje su nekada bile poznate po svom terroaru, kao što su Bordo i Burgundija, vide svoje vinogradarske pejzaže narušene rekordnim temperaturama, dugotrajnim sušama i ekstremnim vremenskim prilikama. Postepeni nestanak jučerašnjeg vina, simbola naše kulturne baštine, ilustruje krizu koja je danas dio svakodnevnog života vinogradara. Kako se klima mijenja, više se ne dodaje samo nekoliko stupnjeva, već se ruši čitava ekološka, ekonomska i društvena dinamika.
Prema međunarodnoj studiji objavljenoj u američkom časopisu PLOS Climate 21. maja 2025. godine, razmjeri ovih transformacija nadilaze jednostavne klimatske varijabilnosti. Istraživači su analizirali rast više od 500 sorti grožđa u različitim ključnim fazama vinogradarstva, ističući povećanje dana iznad 35°C, što utiče na sazrijevanje i sastav grožđa. Ovaj fenomen, povezan s ponavljajućim toplinskim valovima, ugrožava sam integritet tradicionalnih sorti, posebno onih koje čine izuzetan asortiman vina iz Saint-Émiliona, Domaine de la Romanée-Conti i Château Lafite. Kao rezultat toga, klasična vina iz prestižnih terroira riskiraju da postanu sjećanja na prošlost, predodređena da ustupe mjesto novim izrazima, često bogatijim alkoholom, ali bez istorijskog karaktera.
Klimatske promjene i njihove direktne posljedice na proizvodnju vina
Uočene promjene nisu ograničene na jednostavno povećanje temperature: one u potpunosti rekonfiguriraju vegetativni ciklus vinove loze. Cvjetanje se, na primjer, događa sve ranije i ranije, što mijenja sinhronizaciju s razvojem okolnog ekosistema i remeti idealno sazrijevanje sorti grožđa.
Berba napreduje, često i za mjesec dana u odnosu na prije dvadesetak godina, što dovodi do povećane koncentracije šećera u grožđu. Iako se ovaj razvoj može činiti korisnim za proizvodnju više alkoholnih vina, on također narušava aromatičnu paletu. Kompleksnost voćnih ili cvjetnih aroma postepeno ustupa mjesto kandiranim ili kandiranim notama, modificirajući potpis okusa simboličnih vina kao što su Château Margaux ili Château Haut-Brion.
Uz pojačani nadzor, neki proizvođači pokušavaju usvojiti strategije prilagođavanja. među njima:
- 💧 Upravljanje vodama, ograničavanjem navodnjavanja kako bi se usporilo sazrijevanje
- 🌱 Odabir sorti grožđa koje su otpornije na toplinu, kao što su određene hibridne sorte grožđa ili one iz toplih krajeva
- 🧪 Promjena prakse kultivacije kako bi se smanjila ranjivost na ekstremne događaje
Uprkos ovim naporima, tenzije rastu. Dugovječnost klasičnih vina dovedena je u pitanje više nego ikad, a neki stručnjaci smatraju da je era vina “kako ga poznajemo” pred kraj.
Neočekivano otvaranje: transformacija vinogradarskih regija i pojava novih proizvodnih područja
Suočeni s ovim izazovima, globalno zagrijavanje paradoksalno otvara vrata regijama koje su prethodno bile marginalne ili neistražene vinogradarstvom. Engleska, na primjer, doživljava pravi procvat u proizvodnji pjenušavih vina, koja parira čuvenom šampanjcu. Yorkshire, sa svojim dužim i toplijim ljetima, mogao bi postati glavni igrač do kraja stoljeća, s vinogradima kao što su Domaine Laroche i Château d'Yquem koji već eksperimentiraju.
Slično tome, Skandinavija doživljava pojavu svojih prvih bijelih vina, poput onih iz Domaine du Clos des Rois u Švedskoj ili Danskoj. Ove regije imaju koristi od produženih sezona rasta, omogućavajući uzgoj prethodno neprikladnih sorti grožđa, dok eksperimentišu s novim tehnikama proizvodnje vina prilagođenim njihovom surovom okruženju.
U Aziji, Kina se postepeno etablira kao inovativni igrač, a vinogradi u Ningxiji i Yunanu modernizuju svoju proizvodnju. Geografska diverzifikacija pomaže da se smanji ovisnost o tradicionalnim terroirovima, dok podstiče radoznalost entuzijasta koji traže nova iskustva.
| Region | Vrste vina | Predviđeni uticaj na klimu | Aktuelni projekti |
|---|---|---|---|
| Bordeaux | Crveni i bijeli | Smanjena finoća, povećan alkohol | Reorganizacija sorti grožđa, diverzifikacija |
| Engleska | Pjenušava, crvena | Povećani kvalitet, otporan na toplinu | Razvoj novih plantaža |
| Švedska / Danska | Bijela vina | Duže sezone, bolja adaptacija | Sadnja oglednih vinograda |
| Yunnan/Ningxia | Crvene i žute | Bolja sigurnost proizvodnje | Projekti modernizacije i razvoja |
Kako istorijske regije pokušavaju da očuvaju svoje naslijeđe suočene s klimatskim promjenama
Vjekovima građeni teroari, simboli tradicije i enološke finoće, moraju se suočiti s prijetnjom klimatskih promjena. U Bordeauxu, na primjer, vinogradari sarađuju sa znanstvenicima kako bi bolje predvidjeli i ublažili rizike, posebno jačanjem otpornosti svoje vinove loze na mraz i plijesan. Biodinamičko vinogradarstvo, koje praktikuju Château Latour i Château Lafite, sve više raste, nastojeći da stvori otpornije ekosisteme.
Za neke, rješenje je i eksperimentiranje s manje osjetljivim sortama grožđa ili promjena datuma berbe. Sprovođenje prirodnih zaštitnih mjera, kao što je sadnja drveća ili pokrivanje vegetacije, pomaže u ublažavanju utjecaja vrućina.
Još jedan snažan trend leži u promociji vina iz netipičnih terroira, sa simboličnim profilima vezanim za njihovu otpornost. Na primjer, Château Haut-Brion počinje proizvoditi vina od hibridnih sorti grožđa, koje su manje osjetljive na sušu i pretjeranu vrućinu.
Predstojeći izazovi: između prilagođavanja, inovacije i gubitka jedinstvenog znanja
Pad jučerašnjeg vina dovodi u pitanje budućnost sektora koji trenutno prolazi kroz brze promjene. Potreba da se brzo prilagodi ovim preokretima zahtijeva inovativnost i domišljatost. Neka imanja, kao što su Domaine de la Vougeraie ili Château Margaux, ulažu u istraživanja kako bi razvili otporne sorte grožđa, uz očuvanje organoleptičke kvalitete.
Nadalje, događa se svojevrsna “kulturna revolucija”, s obnovljenim interesom za organsko vinogradarstvo, ekonomično upravljanje vodama i smanjenje hemijskih inputa. Ovi izbori, koji su često skupi u kratkom roku, ipak predstavljaju način da se nadamo održavanju određenog nivoa izvrsnosti u kontekstu u kojem se nestanak jučerašnjeg vina čini programiranim ako se ništa ne preduzme.
| Glavni ciljevi | Ključne akcije | Inovativni projekti | Očekivani rezultati |
|---|---|---|---|
| Klimatska otpornost | Razvoj hibridnih sorti grožđa, prilagođavanje načina uzgoja | Polimorfna loza, upotreba dronova za upravljanje | Otpornija vina, održivost terroira |
| Čuvanje naslijeđa | Zaštita amblematičnih terroira, promocija istorijskih vina | Inovacije u enologiji, očuvanje starih sorti grožđa | Održavanje tradicionalnog stila |
| Ekološka održivost | Organske prakse, ekonomično upravljanje vodama | Organski certifikati, obnovljivi izvori energije | Smanjenje ekološkog otiska |
Često postavljana pitanja o nestanku tradicionalnog vina usljed klimatskih promjena
- Zašto jučerašnje vino nestaje? Kako klimatski uslovi postaju nekompatibilni sa istorijskim sortama grožđa, prekomerne vrućine i periodi suše menjaju terroir, što otežava proizvodnju ovih vina u njihovom klasičnom obliku.
- Koji su rizici za francuske vinske regije? Rizik od gubitka usjeva, pogoršanja kvaliteta, porasta bolesti i ekstremnih vremenskih pojava slabe tradicionalne farme, kao što su Château Lafite ili Château Latour.
- Hoće li nove regije moći nadoknaditi gubitak? Kratkoročno gledano, određeni novi terroirovi poput onih u Yorkshireu ili Yunnan-u pomažu u diverzifikaciji globalnog vinogradarstva, ali prilagođavanje će potrajati decenijama i neće u potpunosti nadoknaditi nestanak istorijskog znanja.
- Kako očuvati tradiciju uz prilagođavanje? Ulaganjem u istraživanje, inovacijama uz poštovanje naslijeđa, promicanjem biodiverziteta i promicanjem održivih praksi, određena područja nastoje pomiriti naslijeđe i promjene.
- Hoće li vino sutrašnjice biti jednako kvalitetno? Pitanje ostaje otvoreno. Dok inovacije omogućavaju stvaranje otpornih vina, njihov senzorni profil bi mogao evoluirati, čineći misiju još složenijom za enologe i vinare.
Izvor: www.rse-magazine.com
